Archive for the ‘pozicioniranje’ tag
Toleranca
Nakon nekoliko postova u kojima sam kritikovao nediferenciranje i jednako pozicioniranje domaćih brandova, ponovo se vraćam istoj temi. Na to me ponukala prezentacija na Valicon Knowledge Clubu, u kojoj stoji da je velika većina domaćih brandova pozicionirana uz vrijednosti „tradicija“ i „kvalitet“.
Zašto me to ne čudi? Već sam pisao kako se naši brandovi najžešće oglašavaju u istim prilikama (stotine reklama za meso u toku utakmice fudbalske reprezentacije), sada ću se više fokusirati na to kako se teži mainstreamu, bježi od različitosti.
Kad pričamo o toleranciji, različitostima najčešće mislimo na nacionalnu, vjersku ili toleranciju prema određenoj seksualnoj orijentaciji. Rijetko ćemo razmisliti o toleranciji drugačijeg životnog shvatanja, načina razmišljanja, posmatranja stvari. Nacionalne, vjerske i razlike u seksualnim preferencijama su, priznaćete, minorne. Posebno kod nas – različite nacionalne i vjerske grupe imaju skoro identične običaje, sistem vrijednosti i načine ponašanja.
Ono što se rijetko spominje je da je tolerancija na različit način posmatranja stvari i komuniciranja i izražavanja vlastite ličnosti na još daleko nižem nivou od prvospomenute tolerancije.
Zbog čega se naši brandovi fokusiraju na „tradiciju“ i „kvalitet“? Jesu li to zaista dvije glavne vrijednosti koje balkanci poštuju? Ne bi se baš reklo da imamo neku veliku tradiciju (jer se sve temeljito mjenja svako par desetljeća), a da temeljito i kvalitetno obavimo posao se također teško može reći.
Prateći FB profile svojih kolega došao sam do zaključka da se teško šta ovdje može promjeniti, jer moje kolege ne samo da ne žele biti drugačiji od svojih roditelja, već žele da budu kao svoji nane/bake i dede! To je moje subjektivno zapažanje, ali sumnjam da sam puno promašio.
Ako i prihvatimo neku različitost, to je uvijek različitost koja je došla iz vana. Po mogućnosti da uopšte nije sa Balkana.
Želio bih da saznam šta je snažniji faktor:
- Da li više nedostaje hrabrosti za različitost na strani ponude? Već sam imao prilike da vidim bojazan prema novim i drugačijim idejama od strane menadžera. Tek kada bi vidjeli da to funkcioniše npr u Hrvatskoj, onda bi se razmislilo o tome. A znalo se desiti da je ideja orginalno iz sa Balkana otišla u Evropu pa se tek tamo proslavila. Kao kakav neshvaćen fudbalski talent.
- Da li manjka spremnosti da se prihvate različita mišljenja i različiti ljudi od strane potrošača? Zbog čega nam je potrebna potvrda od Evrope i Svijeta da je nešto dobro, iako nije isto kao i sve ostalo u toj kategoriji?
Zašto smo sivi, a ne šareni? Miljenko Jergović je pisao o šarenilu(„…više je šarenila, više kolorita, bilo u zeničkoj i kakanjskoj predratnoj sivoj, nego u poslijeratnoj, probeharanoj, zelenoj.“).
Kako bi kod nas prošao ovakav oglas?
Vjerovatno bi ovaj oglas za posao njemačke filijale slavnog McCanna podigao veliku prašinu među različitim vjerskim zajednicama. U Njemačkoj je istaknut kao dobar primjer kreativnosti. Teško da mogu zamisliti menadžera ili accounta neke agencije na Balkanu koji bi odobrio ovakvo rješenje.
Zašto je (ne)tolerancija važna u brandiranju? Brandovi nam služe da izrazimo sebe, svoju osobnost. Ako nam društvo priječi da budemo različiti, onda ćemo koristiti uvijek iste brandove. A kako da živimo zdravo ako se jasno ne možemo izraziti svoju ličnost? Možda je i ovo povezano sa brandiranjem države i primjerom iz Slovenije?
Obzirom da sam postavio veliki broj pitanja, volio bi da mi se javi što više stručnjaka iz različitih disciplina (posebno antropolozi i psiholozi) i da svoje mišljenje (po mogućnosti sa referentnom literaturom) u sljedećem okviru:
- Zbog čega smo zatvoreni i netolerantni?
- Postoje li mjerila tolerancije?
- Kako se to može promjeniti?